DOGODINE DOLAZE I VELIKE TVRTKE

Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, govori o izazovima koji su pred Hrvatskom kao zemljom partnerom Zelenoga tjedna 2020.

razgovor vodila: Aleksandra Brnetić
foto: Sonja Breljak

Berlin/ Prošloga petka, 18. siječnja, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić i predsjednik Uprave Sajma Berlin, dr. Göke, potpisali su Sporazum o partnerstvu s berlinskim sajmom kojim je Hrvatska službeno postala zemlja partner na Zelenom tjednu 2020. godine.

Svečano potpisivanje odigralo se na hrvatskome štandu.

Sam je čin trajao kratko, ali to je bila točka na i na višemjesečne pregovore i dogovore između Sajma i Hrvatske. Taj svečani čin bio je zasigurno satisfakcija i svim onim znanim i pomalo zaboravljenim hrvatskim izlagačima koji su od trenutka osamostaljenja Hrvatske poduzimali sve samo da Hrvatska svake godine bude prisutna na tom najvećem poljoprivrednom sajmu na svijetu.

Prvi službeni nastup Hrvatska je imala 1993. i do danas je ona službeno nastupila 22 puta. Svako toliko došlo je do nekog prekida pa stoga kronologija njenih nastupa izgleda ovako: 1993. – 1999. /2003. – 2011. / 2013. – 2014. /2016. – 2019. Kad nije bilo službenog nastupa, onda su domaće snage, hrvatske gastarbajterske i njihovi njemački poslovni partneri, pod hrvatskom zastavom izlagali ono što su od jela i pića nudili i u svojim dućanima i po svojim restoranima.

Službene nastupe uvijek je nosila i organizirala Hrvatska gospodarska komora (HGK). Tako je to i ove godine, a bit će tako i dogodine. Za Hrvatski glas Berlin dovoljan razlog da se predsjednika Komore Luku Burilovića zamoli za razgovor o predstojećim izazovima. Razgovarali smo prošle subote, u pauzi manifestacije Vina Croatia – Vina Mosaica, u Oxymoronu, berlinskom restoranu koji je svojim interijerom sačuvao flair 20ih godina.

Na kraju ugodnog i živahnog razgovora Luka Burilović i njegova glasnogovornica Vanja Vučković izrazili su želju za autorizacijom. Drage volje, odvratih. I intervju je autoriziran, ali kako!

Onaj tko je autorizirao taj naš razgovor, malkice je preširoko shvatio taj pojam. Ima u tom tekstu koji nam je stigao iz Zagreba, od Sektora za komunikacije HGK, i redakture, i lekture, ali bome i cenzure. Nestao je Luka Burilović kao čovjek. Ispeglalo mu rečenice. U tom intervjuu nema više, rekli bismo mi novinari, ni safta ni njegovog okusa. Nema ni trenutka kad je zaiskrilo između nas dvoje. Iskre se ugasilo tako da se dva moja pitanja pretvorilo u jedno. Merci beaucoup!

HGB: Gospodine Buriloviću, što Sporazum o partnerstvu s berlinskim sajmom kojim je Hrvatska službeno postala zemlja partner na Zelenom tjednu 2020. godine znači za Hrvatsku gospodarsku komoru? Pred kakvim izazovom stoji sada Vaša institucija?

Burilović: Iznimno mi je drago da smo sljedeće godine na tradicionalnom 85. Zelenom tjednu zemlja partner. Hrvatska se već dugi niz godina predstavlja na sajmu u organizaciji prije svega Hrvatske gospodarske komore. Drago mi je da će se ova velika manifestacija održati baš na samom početku predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije, koja će prvi put predsjedati Vijećem od 1. siječnja 2020. do 30. lipnja. To je prilika da na jedan mnogo jači i značajniji način predstavimo sve hrvatske proizvođače naše poljoprivredno-prehrambene industrije, koja je jedna od jačih sektora hrvatskoga gospodarstva. Ove godine predstavljamo 13 hrvatskih tvrtki, a sljedeće ćemo godine predstaviti Hrvatsku na jedan puno kvalitetniji, značajniji način. Doći će puno veći broj hrvatskih tvrtki i to velikih. Bit će to prilika da se uistinu kvalitetno predstavi taj sektor. Budite sigurni da će Hrvatska iskoristiti ovu priliku. Iznimno je važno što se to događa u Njemačkoj, zemlji koja je naš prijatelj i koja je naš izuzetno važan trgovinski partner. Trenutno je Njemačka četvrti trgovinski partner Hrvatske u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Time Zelenom tjednu dajemo još veći značaj jer se na njemu predstavlja naša veoma kvalitetna poljoprivredno-prehrambena industrija.

HGB: Na Zelenom tjednu već je dugi niz godina običaj da mu je partner ona zemlja koja u tom trenutku predsjeda Vijećem Europe. Ja iz toga izvodim zaključak pa se nadam da se ne varam, da Vi kao Hrvatska gospodarska komora imate već gotov koncept za hrvatski nastup dogodine. Zanimali bi me detalje pa Vas molim da nam ih otkrijete.

Burilović: Ne mogu otkriti sve detalje jer se idućega tjedna nakon povratka u Hrvatsku sastajemo po tom pitanju. Već izvjesno vrijeme znamo da smo zemlja partner i razradili smo obrise našega predstavljanja i svečanoga otvorenja, koje se događa večer prije. Hrvatska će se predstaviti na kvalitetan način na tom štandu koji će zapravo biti cijela hala.

HGB: Oprostite, Hrvatska će biti na istom mjestu na kojem je ove godine Finska?

Burilović: Da, to je vjerojatno hala 10.2 jer je to hala koja se uobičajeno nudi zemljama partnerima. To je hala od nekih 1.500 kvadrata i to će biti sasvim primjeren prostor da se Hrvatska pokaže u najboljem svjetlu. Budite sigurni da će Hrvatska svoju priliku znati vrlo kvalitetno iskoristiti.

HGB: Sajam traje već dva dana. Da li ste zadovoljni s hrvatskim nastupom, recimo, u usporedbi s Mađarskom, Francuskom, ne ću spomenuti Finsku koja ima druge uvjete. Kako Vam se čini hrvatski nastup?

Burilović: Zadovoljan sam s nastupom. Na kraju krajeva, uzimajući u obzir veličinu naše države i veličinu našeg poljoprivredno-prehrambenog sektora, uvijek se nastojimo predstaviti na najbolji mogući način. Uvijek bude desetak, petnaestak hrvatskih tvrtki. No, Hrvatska se ne predstavlja samo njemačkom tržištu. Nijemci kao naši najznačajniji turisti dobro poznaju hrvatske proizvode. Zeleni tjedan je prilika da se mi u tih desetak dana koliko traje sajam predstavimo i ostatku svijeta i to kroz razna događanja i sastanke svakoga dana. Isto tako, da se nametnemo i tržištima trećih zemalja. Najveću trgovinsku razmjenu imamo s Europskom unijom – 65 %. Međutim, sve se više otvara prostor i za treća tržišta i to je nešto što želimo maksimalno iskoristiti.

HGB: Koliki je budžet za hrvatski nastup na Zelenom tjednu dogodine?

Burilović: To ovisi od našega razvojnog koncepta koji ćemo vrlo brzo, najkasnije početkom veljače, zaključiti. Kada budemo imali kompletan koncept našeg nastupa, onda ćemo znati koliko će nas to koštati.

HGB: Sve dosadašnje prezentacije Hrvatske, pa i ova na ovom 84. Zelenom tjednu, ne donosi gotovo ama baš ništa novo. Jedina novina jest u tome što je sve više malih OPG-ovaca s njihovim proizvodima što je jako dobro jer je njemačko tržište otvoreno za tu vrstu ponude. Ali u drugim segmentima, a ona se svode samo na alkoholnu ponudu, mi stalno izlažemo i nudimo ista vina od istih proizvođača, iste alkoholne proizvode. Da li dogodine možemo očekivati neke novitete?

Burilović: Na tome se radi i već će se od sljedeće godine u hrvatskoj hali pojaviti puno više hrvatskih tvrtki, ne samo OPG-ovi, nego i veće tvrtke. Pojavit će se najpoznatije hrvatske tvrtke iz poljoprivredno-prehrambenoga sektora, ne samo vinarske kuće. Bit će zastupljena elita poljoprivredno-prehrambenog sektora.

HGB: To znači da se posjetitelji, pa time i potencijalni kupci, mogu nadati rogaču, čvarcima, siru, maslinovom ulju, limunu i narančama, zelenjavi, vrhunskim vinima sa slavonskih ravnica do istarskih i dalmatinskih. I da ćemo se odmaknuti od ovoga što se stalno i jedino nudi – pršut i sir, i to ne baš nešto osobit. A zašto ih onda nema na Zelenom tjednu?

Burilović: To je sve stvar percepcije, želi li se netko na taj način i kroz ovaj model prezentirati. Njemačka je važan trgovinski partner i veliki broj hrvatskih tvrtki već ima dobar ulaz na njemačko tržište. Vjerojatno su procijenili da se ne moraju pokazivati na ovakvim sajmovima. Međutim, sljedeća je godina prilika i vidjet ćete da ćemo imati elitu i da će to biti sasvim nešto drugo, a onda ćemo taj kontinuitet pokušati nastaviti i nakon toga. Dakako, nama je interes da se pokažu i mali OPG-ovi. No, svakako nam je još veći interes da se pojave veliki igrači, od Podravke, Agrokora, Kraša, i drugih naših velikih tvrtki. Veliki igrači su ti koji na ovakvim manifestacijama mogu sklopiti puno značajnije i važnije ugovore.

HGB: Što je s bio proizvodima, s ekološkim proizvodima?

Burilović:  Imamo ih već i sada. Koncept se radi. Imat ćemo jedan dio u kojem će biti prezentirani bio proizvodi. Dovoljno je velika dvorana da na najbolji mogući način i kvalitetno predstavimo našu poljoprivredno-prehrambenu proizvodnju.

HGB: Da li će koncept biti predstavljen javnosti?

Burilović: Bit će predstavljen kada ga do kraja usvojimo. Ministar je potpisao Sporazum, a Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska gospodarska komora su partneri i u tu ćemo suradnju uključiti i Hrvatsku turističku zajednicu koja nas uvijek prati. Kao predsjednik Komore smatram da se sve te institucije moraju udružiti, zajednički ići u nastupe kako bismo se predstavili što kvalitetnije. Samo zajedničkim snagama možemo pokazati ono što imamo.

HGB: Hvala Vam lijepa na razgovoru, gospodine Buriloviću.