DA SE PODSJETIMO …I NEŠTO NAUČIMO
tekst i foto: Sonja Breljak
Berlin/Bio je to sudbonosni dan za Berlin i njegove stanovnike. Nedjelja …13. kolovoza 1961. kada je Zid podijelio grad. Obitelji su bile razdvojene, ljudi ubijani. Skoro dva desetljeća dijelila je ova prepreka …najprije od žice pa od betona i željeza …Istok i Zapad. Od početka njena postavljanja prošlo je 50 godina …Prilika je to svima u Berlinu, Njemačkoj i svijetu, za pogleda unazad …na mjesta, ljude, doživljaje …
Berlinski zid /Die Berliner Mauer/ je bila dugačka barijera koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okružni teritorij Njemačke Demokratske Republike. Sagradila ga je istočnonjemačka vlast i dobio je propagandistički naziv „ Antifašistički zaštitni zid”. Počeo se graditi 13. kolovoza 1961. godine i više je puta nadograđivan. Otvoren je za neometan promet 9. studenog 1989.,a potom je srušen. Bio je oličenje Hladnog rata. Njegove ostatke danas, godišnje obilazi više milijuna turista …
U stvarnosti …režim istočne Njemačke bio je u krizi. Komunistička ideologija je počela gubiti svoj sjaj, usput uništavajući privredu. Do 1961. godine, 2,7 milijuna ljudi je odlučilo napustiti zemlju i živjeti na Zapadu. Željelo se tome stati u kraj …
Najprije je 13. kolovoza 1961. godine, postavljena žičana ograda. U ovoj prvoj fazi zabilježeno je najviše prebjega; ljudi su najčešće kopali tunele ili iskakali sa prozora zgrada koje su se nalazile uz ogradu.
U lipnju 1962. godine počela se graditi druga ograda, paralelna sa ovom prvom ali 91 metar udaljena. Stanovnici u toj zoni raseljeni su, a kuće srušene. Svrha ove ‘’staze smrti’’ bila je omogućiti stražarima čisto vidno polje. Zona je bila prekrivena sa pijeskom kako bi se lakše vidjeli otisci. Zaklona nije bilo.
Treća faza bio je betonski zid koji je postojao od 1965.-1975. godine. Posljednja, četvrta faza, zid je kakav je ostao do kraja, nazvan službeno Granični Zid 75. To je najsofisticiranija verzija Zida. Sagrađen je od 45 000 odvojenih sekcija pojačanog betona. Svaka je visoka 3,6 metara, a široka 1,2 metara. Na vrhu zida nalazila se glatka cijev kako bi ga bilo što teže prijeći. Pojačan je mrežastom ogradom, signalnom ogradom, žičanom ogradom, psima i sa više od 116 tornjeva i 20 bunkera, prokopani su kanali te fakir korita.
43 kilometara zida prolazilo je kroz grad, a ostatak oko Zapadnog Berlina. Ukupno je bio dugačak 156 kilometara. Barijeru su gradili istočnonjemački radnici i vojnici, na taj način ne upličući direktno Sovjete. Zid je sagrađen malo unutar teritorija Istočne Njemačke kako ne bi doticao zapadnu stranu. Službeno objašnjenje je bilo: ‘’Zid će tu stajati stotinu godina, on našu Republiku štititi od razbojnika i fašista’’.
U svojem čuvenom govoru „Ich bin ein Beliner“ (nap. prev.: Ja sam Berlinac),održanom 1963. u Zapadnom Berlinu, tadašnji predsjednik SAD-a John. F. Kennedy opisao je Berlinski zid kao „najsnažniju i najočitiju demonstraciju neuspjeha komunističkog sistema.“
Danas, 21 godinu nakon pada zida, mnogi se još uvijek boje govoriti o svojim iskustvima ili iskustvima svojih rođaka. Računa se da je preko tisuću ljudi izgubilo život u pokušaju bijega preko Berlinskog zida.
Vlasti istočne Njemačke čvrsto su vjerovale da će zid stajati 50 ili čak 100 godina. Ali istočnonjemački režim je bio bespomoćan protiv volje svojih građana i reformski orijentiranog Sovjetskog Saveza, što je konačno dovelo do pada Berlinskog zida 9. 11. 1989. godine.
Ekumenskom molitvom u berlinskoj “Kapeli pomirenja”, Protestantska i Katolička Crkva će se prisjetiti 50. obljetnice podizanja Berlinskog zida. U kapeli izgrađenoj na temeljima i ostacima Berlinskog zida u središtu Berlina, u subotu, 13. kolovoza u 11.15 sati započeti će ekumenska molitva, a predvodit će je katolički pomoćni biskup Matthias Heinrich i protestantski biskup Markus Dröge. Njemački predsjednik Christian Wulff i kancelarka Angela Merkel najavili su svoje sudjelovanje na ovoj komemoraciji.
Kapela, podignuta na mjestu stare crkve srušene tijekom gradnje zida, mjesto je molitve protestantske Zajednice pomirenja i dio je spomenika Berlinskog zida. Za zajednicu vjernika i za posjetitelje ona je mjesto sjećanja i molitve. Ondje je uvijek živa uspomena na žrtve Berlinskog zida. U noći s petka na subotu će se od ponoći do 6 sati ujutro u kapeli čitati biografije ljudi koji su ubijeni na zidu.
Na prijedlog Svjetskog ekumenskog vijeća crkava, 13. kolovoza u 12 sati, zvonit će zvona svih crkava u Berlinu.
Draga Sonja Breljak
vidim potrebu naglasiti.
Padom Berlinskoga zida pao je i program komunističkog sistema, i u pojedinim komunističkim zemljama. Hrvatska se branila i borila za svoju slobodu i samostalnost. Što joj je i uspjelo.
Hrvatska je danas.. po svojoj prirodi.. najlijepša zemlja Evrope i Svijeta ..no to joj nije dovoljno da postane ..punopravna patnerica i ozbiljno shvaćena ..od njezinih ptnerskih.. gospodarstvenika zemalja Europskih članica. Za njezinu privredu potrebno se je i dalje u mirnodopsko doba boriti.. upravo Berlin nam može u tom pomoći.
Na principu znanosti prakse i iskustava kako Hrvatsko gospodarstvo pokrenuti.