NIJE BILO UZALUD

 

ISELJENIČKE PRIČE
piše: Emil Cipar

PRIČA O BOŽI
Predgovor autora:
Slavonsko selo doživljavalo je često promjene. Ratovi, bolesti, požari, suše …pa i tehnološki razvoj …sve je to mijenjalo navike i običaje. Ali nikada te promjene nisu bile tako brze i dramatične, kao krajem 60-tih godina.
Tada je počelo izumiranje sela.
Stare tradicionalne strukture potpuno su nestajale, selo je gubilo osjećaj zajedništva. U takom štimungu počinje ova priča. Priča je istinita. Osobe i mjesta u njima, zbog zaštite privatnosti …imaju izmjenjena imena.

Dio prvi

Kišan hladan jesenski dan. Kod Matoševih nemir. Stariji sin Mata priprema sve potrebno za za svinjokolju.

Imaju dva bravca ove godine. Oko 200 kila svaki. Prvi puta je to da kolju samo dva. U oboru ih je pet, ali tri su već prodana. Još ih mora odvesti onome Peji iz Bosanskog šora. Kupio ih on još ljetos, kada je bio na urlaubu. Nije ni pitao za cijenu, koliko je dado tražio, Pejo dao.

Dadi bilo krivo. Nije to nikada doživio da je netko odmah pristao na cijenu, pa mu bilo neobično. Ne cjeni se više seljački rad i muka. Sve su nam uzeli …govorio je. Pa i ono malo zadovoljstva, koje imaš na vašaru kada prodaješ stoku, kada se satima nagađaš za svaku banku i toga ovaj puta nije bilo.

Pa ni vašara.

Pejo došao u dvorište, pogledao svinje, pitao za cijenu, odabrao… i dao kaparu. A dado namjerno rekao malo više. Svejedno, ovaj pristao. Ni aldumaša, obligatnog pića, ni dlanom o dlan, nakon nagodbe nije bilo.
To je stvarno ponižujuće.

Mata je je iznijeo kotluše na dvorište. Samo da sutra ne pada. Nikada Matoševi nisu svinjokolju imali subotom. Sada moraju, jer sinovi rade u tvornici. I Mata se zaposlio u tvornici nedavno. Kata, žena mu trudna, drugo dijete je na putu, a od zemlje ne možeš sigurno živjeti. Radi …gdje i mlađi brat mu Tomica, u Đuri …u velikoj tvornici u gradu. Plaća je mala, ali imaš osiguranje i bit će poslije neke penzije. A imaš i dječji doplatak, što kod troje djece nije ni malo. Sestra Ruža se uskoro udaje, pa će i to koštati.

Gdje li je samo Tomica? On je najmlađi sin, pa može kako hoće. Završio je zanat, zaposlio se, a još su mu mušice u glavi. Idućeg tjedna ide u Njemačku na montažu. Već su neki iz sela otišli. Od Bosanaca iz šora je skoro iz svake kuće netko u Njemačkoj, ali otišlo je i naših, a dosta ih još prikuplja papire. Mata ne bi u Njemačku. On bi ostao na gruntu, ali to je dado predvidio za Tomicu. Njemu kupio ausplac u Gornjem šoru, na proljeće će početi graditi kuću. Bit će valjda neki kredit, pa će nekako …kao i svi drugi.

********

U Bosanskom šoru, kod Ilije, isto priprema za svinjokolju. Ljetos je Pejo kod Matoševih kupio krmke. Nisu imali kud s njima, Pejo gradi kuću u avliji …pa će ih dovesti večeras.

Puna kuća čeljadi, ali većinom nejačad. I nitko nije posebno spreman i vičan tome poslu. Prva je to svinjokolja u njihovom životu. Od kada su prije pet godina došli sa Kupresa živjelo se od nadnice. Tek kako je Pejo prije dvije godine otišao u Njemačku, malo je laknulo.

Još je petero djece u kući, a sin Jozo je u vojsci. Zorka, najstarija kći je u najboljoj snazi. Osamnaest  joj je godina tek, a već se o svemu brine. Otac Ilija i dalje radi u nadnicama, ali u zadnje vrijeme nešto je boležljiv, pa ne radi teže poslove, a ovih drugih sve je manje. Ali ipak …tu i tamo nešto preproda, pa se nekako sastavlja kraj s krajem.

Svinje će poklati i raspremiti mesar, kojega je Pejo naručio još ljetos. Ostalo će sami, a pomoći će im djed Franja iz sela.

Zorka posuđuje po selu sve što je potrebno …kotluše, korita, čiviluke… Mete, čisti, uređuje po kući i dvorištu. Možda će svinje dovesti Tomica. On joj se još iz škole dopao. Nikada ju nije zadirkivao, a nije dao niti drugima da to čine. Katkad su se sreli nasamo u prolazu. Oboje bi pritom pogledali u zemlju. Kada je kod Matoševih trebalo radnika dolazio je do oca pitati, iako je znao da je boležljiv.

Bio je mrak kada je Tomica ušao u dvor. Vidjeo je da je Mata u poslu, pa mu se pridruži. Mata ga blago ukori zbog kašnjenja. Trebaju još odvesti bravce u Bosanski šor …takva je bila nagodba. Tomica se dobrovoljno ponudi da će on to učiniti, samo da se presvuče.

Mati je to odgovaralo. Bio se već umorio i u već spremnu kištru kukuruzom navabi tri svinje. Začudilo ga što Tomica nije obukao uobičajeno radno odjelo, nego naprotiv …čistu košulju i nove rifle, nedavno kupljene od Bosanaca.

Bilo je kasno kada je Tomica uvezao traktor u Ilijino dvorište. Tu će otkvačiti kištru i ostaviti svinje u njoj do ujutro. Zorka je čuvši zvuk traktora istrčala pred kuću.

Po obavljenu poslu Ilija pozove Tomicu u kuću. Nije ga trebalo dugo nagovarati. Nikada do tada nije Tomica bio u jednoj od bosanskih kuća u selu. Kuća odisala čistoćom i siromaštvom. Sjeo je na ponuđeno mu mjesto, tražeći pogledom Zorku u slabom svjetlu petrolejske lampe.

Ilija ga ponudi rakijom i upita za planove.

-A šta ćeš Ilija! …Šalju nas na montažu. Prodali nas Švabama. Nema kod nas drugoga posla. Vratit ću se za godinu… najkasnije dvije …samo da pomognem Mati da kuću napravi. Ako ne bude posla u Đuri radit ću zemlju. Ne mogu to više roditelji sami raditi. Zemlje je puno, a oni već stariji… Ne mogu ja živjeti nigdje drugdje. Oženit ću se, a i kod nas će se prilike izmjeniti. Opet će Šokac od zemlje živjeti, jer tako je uvjek bilo i bit će za vjekova.

Pri izgovoru …oženiti se …ponovo pogledom potraži Zorku …no ova sakri pogled i poče nešto tražiti u mraku.

-Pa jesi li nešto pronašao? …upita ga Ilija.

-A nisam još …ima vremena! A i koja bi čekala godinu …a možda i dvije. Bit će kad se vratim. Nego idem ja …kasno je, a valja ujutro rano ustati. U ponedjeljak idem u Njemačku. Pitaj Boga kad ću opet doći. Već su rekli da za Božić nećemo moći. Ne ide mi se , ali …moram. Pa ajd uzdravlju!

-De Zorka isprati momka i zatvori ljesu poslije! Reče Ilija kćeri.

Tomica sjede na traktor i prije nego što upali motor pogleda Zorku. Ona uzvrati pogled. U tome kratkom trenutku bi rečeno puno toga. Neizgovoreno …ali doživljeno …željeno …očekivano. Obećaše si pogledom da će se čekati, ma koliko dugo to trebalo trajati. Tomica krenu kući, a Zorka je …duže nego inače, zatvarala ljesu prateći pogledom u tami nestajajući traktor.

Nastavlja se!

Dado – Naziv za oca u nekim selima Slavonije

Kištra –boks u kojemu se transportiraju životinje, uglavnom svinje. Montira se na hidraulik traktora.

Đuro – Đuro Đaković, tvornica u Slavonskom Brodu

Ljesa– pleteni komad ograde, koji se može maknuti u stranu da bi se ušlo u dvorište.

 

0 0 votes
Article Rating

Related Post

Subscribe
Notify of
guest
7 Comments
Newest
Oldest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Dubravka Borić
12 years ago

Naravno ! Super pišete i ja sve od Vas pročitam.
Lijep Vam pozdrav.

miroslav
miroslav
12 years ago

emile……osjećaj je ko da tim sokacima prolazim……i virim preko plotova…….

trackback

[…] Nije bilo uzalud …dio prvi […]

Josip Mayer
12 years ago

Poštovani Emil Cipar

sve me ovo podsjeća na iseljeničke godine onih 60 dok su sela bila sve praznija čovjek bi rekao sablasna.. jer su mladi u ono vrijeme sve više iseljivali u Europu i Svijet.. malo tko je vjerovao.. za neka laganja i bolji život.. Ono što je još žalosnije.. mnogi se i dan danas iseljivaju.. jer im državna politika premalo stvara životne uvjete za stanak.

SJEĆANJA NA RANE GODINE I SADAŠNJA MOGUĆA ULAGANJA U MOM ZAVIČAJU – POKUPSKA LUKA – REČICA, KRAJ KARLOVCA

http://www.croatia.ch/kako/030529.php

Josip Mayer
12 years ago

Vera Đurenec Hribar said on 22-08-2011

Emile@ predivno pišete, obožavam čitati Vaše tekstove!
—————————————

Poštovana gospođo Vera Đurenec

Naša su djela naša vizitna karta neki bi rekli iskaznica,
možda ćete i vi osim čitannja pronaći malo više vremna i moći te ampomoći da se zajednički borimo protiv i osamljenosti.

Lijepi vam srdačni pozdrav

Josip Mayer
12 years ago

Upravo slušam Dnevnik

Njemačka je kancelarka danas u posjeti Hrvatskoj Andjela Merkel izjavila na HTV-u

Njemačkoj živi puno Hrvata i svi su oni dodatna poveznica na relaciji Njemačka Hrvatska..to bi konačno tako trebali i hrvatski političari u domovini shvatiti..i akceptirati da su iseljenici ne samo politička..već i društvena gospodarska poveznica na relaciji moderno razvijenih demokradskih zemalja.. koje su iseljenicima domaćini.